Potpuni vodič za biljke
Istražite biljke prema težini njege, godišnjem dobu i još mnogo toga. Pronađite savršenu biljku za sebe.
Biljke po gradu
🗺️ Biljke po graduPronađeno 4106 biljaka
Prikazano 2017-2052 od 4106
Obični mjehurak
Hydrocotyle vulgaris
Obični mjehurak (Hydrocotyle vulgaris) je puzava trajnica iz porodice Araliaceae, podrijetlom s vlažnih livada, tresetišta i obala ribnjaka u Europi. Njegovi zaobljeni listovi u obliku kišobrana tvore gusti tepih koji se lako širi po zasićenom tlu ili plitkoj vodi, te se često koristi kao rubna biljka u ribnjacima i vodenim vrtovima.
Hydropisphaera peziza
Hydropisphaera peziza
Hydropisphaera peziza je vrsta gljive mješinarke koju karakteriziraju sićušna plodna tijela u obliku zdjelice (periteciji), obično blijedožute do narančaste boje. Tipično rastu na trulom drvu ili na drugim gljivama, preferirajući izrazito vlažna i sjenovita staništa u umjerenim i tropskim šumama.
Šiljasta voštanica
Hygrocybe acutoconica
Hygrocybe acutoconica, poznata kao šiljasta voštanica, upečatljiva je gljiva koju karakterizira svijetložuti do narančasto-žuti stožasti klobuk. Klobuk je često sluzav ili ljepljiv kada je vlažan i zadržava svoj šiljasti oblik čak i kada sazrije. Obično se nalazi na neobrađenim travnjacima, dinama i rubovima šuma. Kao gljivična vrsta, ne posjeduje lišće ni cvjetove, već proizvodi spore za razmnožavanje.
Indijska močvarna pazušica
Hygrophila polysperma
Indijska močvarna pazušica (Hygrophila polysperma) je vodena biljka iz porodice Acanthaceae, podrijetlom iz Indije i drugih područja južne i jugoistočne Azije. Od 1945. godine vrlo je popularna u akvaristici zahvaljujući iznimno brzom rastu i velikoj otpornosti. Ima uspravne stabljike s nasuprotnim listovima jarkozelene boje koji u gornjem dijelu, blizu izvora svjetlosti, mogu poprimiti ružičastu ili narančastu nijansu. U uzgoju doseže visinu od oko 25-45 cm. Napomena: u nekim regijama, poput Floride i drugih država SAD-a, smatra se invazivnom vrstom te su njezin uvoz i prodaja zabranjeni, stoga se nikada ne smije puštati u prirodne vodotoke.
Lažna lisičarka
Hygrophoropsis aurantiaca
Hygrophoropsis aurantiaca, poznata kao lažna lisičarka, vrsta je gljive koja vrlo sliči cijenjenoj jestivoj lisičarki. Ima klobuk u obliku lijevka s izrazitom narančastom do žuto-narančastom nijansom i silaznim, gustim listićima koji se više puta račvaju. Iako se često nalazi u crnogoričnim i listopadnim šumama diljem Europe i Sjeverne Amerike, prvenstveno je saprofitna gljiva, razgrađujući organske tvari poput borovih iglica i trulog drva.
Pitaja
Hylocereus costaricensis
Crvena pitaja (Hylocereus costaricensis) je penjački kaktus porijeklom iz Kostarike i Srednje Amerike, uzgaja se zbog svoje intenzivno crvene pulpe, koja je slađa od sorte s bijelom pulpom. To je sukulentna biljka s trokutastim, sočnim stabljikama koje se oslanjaju na potpornje ili rešetke za rast, proizvodeći divovske bijele cvjetove koji se otvaraju samo noću i venu u zoru. Nakon oprašivanja, pojavljuju se ružičasti plodovi s ljuskavom korom koja skriva rubin-crvenu pulpu posutu jestivim crnim sjemenkama.
Gvatemalska pitaja
Hylocereus guatemalensis
Hylocereus guatemalensis (danas se često klasificira kao Selenicereus guatemalensis) je epifitski penjući kaktus podrijetlom iz Gvatemale, El Salvadora i južnog Meksika. Ima zelene, mesnate, trobridne stabljike bez listova koje se pomoću zračnog korijenja hvataju za drveće i zidove, a mogu narasti preko 5 metara. Njegovi veliki, mirisni bijeli cvjetovi otvaraju se samo noću i traju samo jednu noć. Plod je tamnoružičasta, ljuskava bobica sa slatkim, jestivim ljubičastim mesom.
Zmajsko voće
Hylocereus undatus
Pitaja (Hylocereus undatus) je epifitni kaktus penjačica, podrijetlom iz Srednje Amerike i Meksika, danas široko uzgajan u tropskim i suptropskim regijama zbog svojih egzotičnih plodova s ružičastom korom i bijelim mesom prošaranim crnim sjemenkama. Njegove zelene, trokutaste i sočne stabljike rastu poput loze, pričvršćujući se za drveće, zidove ili rešetke pomoću zračnog korijenja. Noću proizvodi ogromne, bijele i mirisne cvjetove koji se otvaraju na samo nekoliko sati, zbog čega je dobio nadimak "kraljica noći".
Sjajna mahovina
Hylocomium splendens
Sjajna mahovina (Hylocomium splendens) je upečatljiva mahovina iz porodice Hylocomiaceae koja tvori guste, sjajne, maslinasto ili žutozelene busene karakteristične stepeničaste građe – svaki godišnji prirast izrasta iz sredine izdanka iz prethodne godine, stvarajući jasne razine. Stabljike, crvenkaste pri bazi, dosežu 10-20 cm duljine i perasto su razgranate. Mahovina nema pravo korijenje – pričvršćuje se za podlogu pomoću rizoida, a vodu i hranjive tvari upija cijelom površinom tijela. Česta je vrsta u borealnim crnogoričnim i mješovitim šumama sjeverne polutke. Preferira siromašna, kisela šumska tla, rastući na zemlji, humusu i trulom drvetu u sjenovitim mjestima.
Hermelika
Hylotelephium
Hylotelephium je rod višegodišnjih sukulentnih biljaka iz porodice Crassulaceae, ranije klasificiran kao Sedum. Popularno poznata kao hermelika ili debela koka, izuzetno je cijenjena zbog svojih mesnatih listova plavkastog tona i velikih cvatova u obliku kupole koji se pojavljuju krajem ljeta i traju do jeseni, pružajući kasnu boju vrtu. Podrijetlom iz Azije i Europe, izvanredno je otporna, tolerantna na sušu i privlači leptire, pčele i druge oprašivače u velikom broju.
Jesenska radost
Hylotelephium 'Autumn Joy'
Hylotelephium 'Autumn Joy', također prodavan kao Sedum 'Autumn Joy' ili 'Herbstfreude' (njemački za jesensku radost), hibridni je kultivar Hylotelephium spectabile i H. telephium; RHS ga sada navodi kao Hylotelephium × mottramianum 'Herbstfreude'. To je sukulentna trajnica koja raste u busenima, visoka i široka oko 60 cm, s debelim stabljikama i mesnatim sivo-zelenim listovima. Od kasnog ljeta do jeseni otvara velike plosnate cvatove zvjezdastih cvjetova koji neprestano mijenjaju boju: zelenkasto-ružičasti pupoljci postaju ružičasti, tamnoružičasti i bakrenocrveni, a osušeni cvatovi postaju smeđi i ostaju tijekom zime. Pčele i leptiri je obožavaju. Nadzemni dio odumire zimi i vraća se u proljeće.
Veliki žednjak
Hylotelephium maximum
Hylotelephium maximum, u narodu poznat kao veliki žednjak ili bobovnjak, robusna je, busenasta sukulentna trajnica iz porodice tustikovki (Crassulaceae), podrijetlom iz Europe, Kavkaza i zapadnog Sibira. Tvori uspravne, mesnate stabljike visine 30-80 cm koje izrastaju iz gomoljastog korijena, sa širokim, nasuprotnim, sivo-zelenim sukulentnim listovima. Krajem ljeta i u jesen (rujan-listopad) stvara guste, plosnate cvatove malih krem-bijelih do blijedoružičastih cvjetova koji privlače pčele i leptire. Dugo se smatrao podvrstom Hylotelephium telephium (kao Sedum maximum), a uspijeva na suhim, kamenitim, vapnenačkim padinama i rubovima šuma na nadmorskim visinama do 2.500 m. Cijenjen je u vrtovima zbog svoje otpornosti na sušu i jednostavnog održavanja.
Zvjezdasti Krasuljak
Hylotelephium spectabile
Hylotelephium spectabile, poznat pod nazivom Zvjezdasti Krasuljak ili Ledena Biljka, otporna je sukulentna višegodišnja biljka podrijetlom iz Kine i Koreje. Tvori uspravne, gomilaste hrpe mesnatih, plavo-zelenih listova okrunjenih ravnim grozdovima zvjezdastih ružičastih cvjetova kasnog ljeta i jeseni — pravi magnet za leptire i pčele.
Telefonska biljka
Hylotelephium telephium
Telefonska biljka (Hylotelephium telephium) je izdržljiva euroazijska sukulentna višegodišnja biljka poznata po mesnatom plavo-zelenom lišću i gustim grozdovima zvjezdastih cvjetova u nijansama ružičaste i ljubičaste od sredine ljeta do jeseni. Iznimno otporna na sušu i hladnoću do USDA zone 3, uspijeva na sunčanim gredicama, kamenim vrtovima i suhim krajolicima.
Jatoba
Hymenaea courbaril
Jatoba je stablo porijeklom iz Brazila i drugih tropskih regija Amerike, prisutno u Amazoniji, Cerradu, Atlantskoj šumi, Caatingi i Pantanalu. U uzgoju obično doseže visinu od 8 do 15 metara, s širokom i gustom krošnjom. Listovi su dvolisni, kožasti i u obliku srpa. Cvjetovi su bijeli do krem boje i pojavljuju se između rujna i studenog. Plodovi su drvenaste mahune s brašnastim i slatkastim mesom oko sjemenki. Drvo je gusto i vrlo cijenjeno, a smola je poznata kao kopal.
Paukov ljiljan
Hymenocallis
Hymenocallis, u narodu poznat kao paukov ljiljan, rod je višegodišnjih lukovičastih biljaka iz porodice Amaryllidaceae, cijenjen zbog svojih mirisnih bijelih cvjetova s dugim, tankim laticama koje podsjećaju na pauka. Podrijetlom iz tropskih i suptropskih regija Amerike, stvara busene listova u obliku trake i dobro uspijeva u toplim i vlažnim klimama, priobalnim područjima ili u dobro dreniranim gredicama.
Obalna Paučica
Hymenocallis littoralis
Obalna Paučica (Hymenocallis littoralis) je višegodišnja lukovičasta biljka iz porodice Amaryllidaceae, podrijetlom iz tropskih i suptropskih obalnih područja Amerike, od jugoistočnih Sjedinjenih Država do Južne Amerike. Razvija mirisne, elegantne bijele cvjetove s dugim, vitkim laticama koje podsjećaju na pauče noge, koji se uzdižu iznad sjajnog tamnozelenog lišća nalik remenu. Vrlo cijenjena u obalnim i tropskim vrtovima zbog svoje ukrasne ljepote i tolerancije na slanu morsku prašinu.
Dugonoga batičarka
Hymenopellis radicata
Hymenopellis radicata, poznata kao dugonoga batičarka, jestiva je gljiva karakteristična po svom dugom, vretenastom stručku koji seže duboko u zemlju do trulog korijenja bjelogoričnog drveća. Klobuk je za vlažna vremena izrazito sluzav, naboran, obojen u smećkaste do maslinaste tonove. To je fascinantna vrsta koja u šumi ukazuje na prisutnost starog bukovog drveta ispod površine.
Plodna zdjeličarka
Hymenoscyphus fructigenus
Hymenoscyphus fructigenus je mala saprofitna gljiva mješinarka koja se razvija isključivo na otpalim kapicama žira hrasta, bukvice ili na trulim lješnjacima. Pojavljuje se u obliku sićušnih bjelkastih do žućkastih diskova na kratkom stručku.
Boca-palma
Hyophorbe lagenicaulis
Boca-palma (Hyophorbe lagenicaulis) je solitarna palma iz porodice Arecaceae, endemska vrsta s otoka Round u arhipelagu Mascarenes (Mauricijus). Poznata je po svom glatkom, sivkastom deblu koje je pri dnu natečeno u obliku boce, a sužava se prema vrhu, noseći malu krošnju od 4 do 8 perastih listova intenzivno zelene boje (mlade biljke pokazuju crvenkaste ili narančaste tonove). Sporog je rasta, a u divljini je preostalo manje od 10 odraslih primjeraka, što je čini kritično ugroženom vrstom, iako je njezin uzgoj kao ukrasne biljke široko rasprostranjen u tropskim i suptropskim klimama diljem svijeta.
Gospina trava
Hypericum
Gospina trava (rod Hypericum) obuhvaća stotine vrsta zeljastih biljaka i grmova s sitnim lišćem i zlatnim cvjetovima s pet latica i brojnim uočljivim prašnicima. Cvjeta uglavnom u proljeće i ljeto, vrlo je otporna, podnosi siromašna tla i sušna razdoblja te se široko koristi i kao ukrasna vrtna biljka i kao tradicionalna ljekovita biljka.
Pljuskavica
Hypericum × inodorum
Hypericum × inodorum je grm iz porodice Hypericaceae, prirodni vrtni hibrid između vrsta Hypericum androsaemum i Hypericum hircinum. Podrijetlom je iz zapadne Europe i Sredozemlja (Francuska, Italija i Španjolska), a naturaliziran je u Portugalu, Madeiri, Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, Čileu i Novom Zelandu, gdje raste na vlažnim ili sjenovitim mjestima. Doseže visinu od 0,6–2 m i širinu do 1,5 m, s uspravnim granama koje izbijaju iz baze i ovalnim listovima bez peteljke. Ljeti rađa grozdove od 3 do 23 zlatnožuta cvijeta veličine 1,5–3 cm, prepuna prašnika. Nakon cvatnje slijede plodovi u obliku bobica koji mijenjaju boju iz crvene u tamnosmeđu; cvjećarske sorte imaju bobice bijele, krem, ružičaste, crvene, žute ili crne boje. Upravo se te bobice pojavljuju u buketima pod nazivom "hypericum".
Androzem
Hypericum androsaemum
Hypericum androsaemum, poznat kao androzem ili gospina trava androzem, je poluzimzeleni grm iz porodice Hypericaceae, porijeklom iz Europe, sjeverne Afrike i zapadne Azije. Raste između 50 cm i 1 m visine, s tamnozelenim ovalnim listovima i žutim cvjetovima u obliku zvijezde koji se pojavljuju od kasnog proljeća do ljeta. Plodovi, bobičastog tipa, dozrijevaju od crvene do crno-ljubičaste boje i ukrasni su, ali se ne smiju konzumirati.
Gospina trava
Hypericum calycinum
Gospina trava (Hypericum calycinum) je niski, poluzimzeleni grm iz porodice Hypericaceae, podrijetlom iz jugoistočne Europe i Male Azije. Iznimno je cijenjena kao otporna pokrivačica tla koja stvara guste tepihe visine od 30 do 60 cm pomoću podzemnih izdanaka. Od početka do kraja ljeta proizvodi velike, zlatnožute cvjetove u obliku čaše s upečatljivim prašnicima.
Gospina trava
Hypericum perforatum
Gospina trava je otporna, suncoljubiva višegodišnja zeljasta biljka podrijetlom iz Europe i Azije, danas naturalizirana u umjerenim regijama diljem svijeta. Formira uspravne grmove s više stabljika i vitkim duguljastim listovima prošaranim sitnim prozirnim uljnim žlijezdama. Od ranog do kasnog ljeta obilno proizvodi zvjezdaste žute cvjetove s crnim točkicama na rubovima latica. Jednostavna je za održavanje i uglavnom otporna na štetočine i bolesti. Lako se širi sjemenom i rizomima, što je čini korisnom za kontrolu erozije na padinama, ali se u nekim regijama smatra invazivnim korovom. Najpoznatija je kao tradicionalna ljekovita biljka, iako svi dijelovi sadrže hipericin, spoj koji može izazvati fotoosjetljivost kod ljudi, kućnih ljubimaca i stoke.
Grmolika gospina trava
Hypericum prolificum
Hypericum prolificum, poznat kao grmolika gospina trava, je kompaktan, listopadni grm autohton u istočnim i središnjim dijelovima Sjeverne Amerike. Na gustim, uspravnim izdancima krase ga jarkožuti cvjetovi s pet latica od lipnja do listopada, koji se ističu brojnim prašnicima. Tamnozeleni, kopljasti listovi opadaju tijekom zimskog razdoblja. Izuzetno je prilagodljiva biljka: podnosi sušu, zbijeno tlo i različite tipove tla. Popularna je u prirodnim vrtovima, vrtovima za leptire i kišnim vrtovima, gdje se koristi kao višegodišnja ukrasna biljka.
Opekačasta panjevčica
Hypholoma lateritium
Hypholoma lateritium, poznata kao opekačasta panjevčica, vrsta je gljive koja raste na drvu, tvoreći guste busene na panjevima bjelogorice. Karakterizira je klobuk boje cigle koji je tamniji u sredini, a svjetliji prema rubovima. Za razliku od slične otrovne sumporače, meso ove gljive je blažeg okusa, iako ponekad može biti blago gorkasto.
čempresasti mah
Hypnum cupressiforme
Čempresasti mah (Hypnum cupressiforme) jedna je od najrasprostranjenijih puzavih mahovina umjerenog pojasa. Tvori guste, mekane tepihe s puzavim, pravilno razgranatim stabljikama koje podsjećaju na sitne grančice čempresa – otuda i njezino ime. Raste na tlu, kori drveća, kamenju, zidovima i trulom drvu, u sjeni i na sunčanijim mjestima, te se lako prilagođava širokom rasponu uvjeta. Zahvaljujući svojoj nezahtjevnosti i atraktivnom izgledu, popularna je kao ukrasni element i pokrivač tla u vrtovima, terarijima i vivarijima.
Prasac
Hypochaeris radicata
Prasac (Hypochaeris radicata) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Asteraceae, porijeklom iz Europe, a danas naturalizirana u Americi, Australiji i Novom Zelandu. Tvori bazalnu rozetu hrapavih, dlakavih, režnjevitih listova iz koje izbijaju razgranate, bezlisne stabljike koje završavaju zlatnožutim cvjetnim glavicama, vrlo sličnim onima maslačka. Cijela biljka ispušta mliječni lateks kada se prereže. Izuzetno je otporna, podnosi siromašna i zbijena tla, a često spontano raste na travnjacima, uz rubove cesta i na zapuštenim terenima.
Biljka točkica (rod)
Hypoestes
Hypoestes je rod ukrasnih biljaka iz porodice Acanthaceae, poznat po živopisno točkastom i prošaranom lišću. Najuzgajanija vrsta, H. phyllostachya (biljka točkica), popularna je sobna biljka cijenjena zbog upečatljivih ružičastih, crvenih, bijelih i zelenih uzoraka na listovima.
Bijeli hipoest
Hypoestes forskaolii
Hypoestes forskaolii, poznata kao bijeli hipoest, višegodišnja je ili jednogodišnja zeljasta biljka podrijetlom iz tropske Afrike i Arapskog poluotoka. Pripada porodici Acanthaceae (primogovke) i cijenjena je kao ukrasna biljka, ali i zbog svojih izvanrednih ljekovitih svojstava. Biljka stvara glatke, ovalne listove koji tvore gusto, jarko zeleno lišće, s nježnim malim cvjetovima u rasponu od bijele do blijedoružičaste boje. U svom prirodnom staništu raste ispod grmlja i drveća, uspijevajući u filtriranoj sjeni i dobro dreniranim tropskim tlima. Od posebnog znanstvenog interesa su njezini diterpenski spojevi, koji su u laboratorijskim istraživanjima pokazali antimikrobna, antikancerogena i antioksidativna svojstva.
Biljka točkica
Hypoestes phyllostachya
Biljka točkica (Hypoestes phyllostachya) je privlačna tropska višegodišnja biljka podrijetlom s Madagaskara, cijenjena zbog svojeg upečatljivo pjegavog lišća. Njeni ovalni listovi ukrašeni su živim ružičastim, crvenim ili bijelim mrljama na tamnozelenom polju, što je čini jednom od najšarenijih sobnih biljaka. Kompaktna i grmolika, cvjeta u toplim i vlažnim okruženjima te dodaje igrivu notu boje svakom unutarnjem prostoru.
napuhnuta lišajevica
Hypogymnia physodes
Hypogymnia physodes, u Hrvatskoj poznata kao napuhnuta lišajevica, jedan je od najčešćih lišajeva. Ima lisnatu steljku koju karakteriziraju napuhnuti (mjehurasti) krajevi režnjeva. Gornja strana je sivkasta do bjelkasta, dok je donja strana crna i bez korijenskih dlačica (rizina). To je vrlo otporna vrsta, ali osjetljivo reagira na onečišćenje zraka sumporovim dioksidom, zbog čega služi kao bioindikator čistoće zraka.
Crvenkasta kora
Hypoxylon rubiginosum
Hypoxylon rubiginosum je saprofitna gljiva mješinarka koja se prvenstveno razvija na mrtvom drvu bjelogoričnog drveća. Karakterizira je stvaranje tankih, spljoštenih stroma prepoznatljive boje cigle ili hrđe, koje starenjem postaju crne. To nije biljka, već gljiva koja igra ključnu ulogu u razgradnji organske tvari u šumskim ekosustavima.
Divlji bosiljak
Hyptis suaveolens
Divlji bosiljak (Hyptis suaveolens) je aromatična jednogodišnja do kratkotrajna višegodišnja biljka, koja pripada obitelji Lamiaceae (ista obitelj kao metvica i bosiljak), porijeklom iz tropskih regija Meksika, Kariba i Južne Amerike, a danas naturalizirana u gotovo cijelom tropskom pojasu planeta. Raste kao pionirska, robusna biljka s četvrtastom stabljikom, dosežući do 2,5 m visine, s ovalnim, aromatičnim i nazubljenim listovima te malim plavim cvjetovima u klasovima. Izuzetno je otporna, spontano kolonizira rubove cesta, pašnjake i degradirana zemljišta, a cvate gotovo cijele godine u tropima.
Ljekoviti miloduh
Hyssopus officinalis
Ljekoviti miloduh (Hyssopus officinalis) je višegodišnji, snažno aromatični polugrm iz porodice usnača (Lamiaceae), podrijetlom s Mediterana i iz južne Europe. Naraste do visine od 40–60 cm i širine oko 50 cm, ima uske kopljaste listove, a od srpnja do rujna cvate sitnim plavoljubičastim, ljubičastim, ružičastim ili bijelim cvjetovima u gustim cvatovima koji snažno privlače pčele i leptire. Biljka je otporna na mraz (zone 4–9) i vrlo dobro podnosi sušu, zbog čega je popularna i nezahtjevna ukrasna i korisna biljka u vrtovima i posudama.
Pronađite savršenu biljku
Naš vodič za biljke pomaže vam pronaći idealne vrste za vaše iskustvo i godišnje doba.
Pregledajte po Težini, Sezoni i Više
Upotrijebite filtre ispod kako biste suzili ovaj katalog prema težini njege, sezoni, okruženju ili pretražite izravno po imenu. Svaki filtar vodi do popisa prilagođenog vašim uvjetima uzgoja.