Gljive: Kako prepoznati i brzo liječiti
Gljive crpe energiju iz biljaka na kojima žive, uzrokujući im štetu. Gljivične infekcije odgovorne su za otprilike dvije trećine zaraznih biljnih bolesti te uzrokuju uvenuće, plijesan, hrđu, krastavost, truljenje tkiva i druge probleme.
Što je Gljive?
Gljive je other stanje s umjeren ozbiljnošću koje utječe na biljke. Gljive crpe energiju iz biljaka na kojima žive, uzrokujući im štetu. Gljivične infekcije odgovorne su za otprilike dvije trećine zaraznih biljnih bolesti te uzrokuju uvenuće, plijesan, hrđu, krastavost, truljenje tkiva i druge probleme.
Gljive je other bolest sa umjeren ozbiljnošću. Zahvaća 1 biljnih vrsta u našoj bazi podataka.
Za razliku od mnogih uobičajenih bolesti, Gljive nije zarazna između biljaka.
🧪 Prirodno ili kemijsko: koji tretman djeluje za Gljive?
🌱 Prirodna rješenja
- ✓ Ako je moguće, uklonite i uništite zaražene dijelove biljke. Spalite ih, bacite u smeće ili duboko zakopajte. Ne stavljajte ih u kompost.
- ✓ Primijenite ekološka sredstva za zaštitu bilja (npr. neem ulje, sodu bikarbonu, sapun).
💉 Kemijska rješenja
- ✓ Ako je potrebno, primijenite fungicid. Ako ne poznajete točnu vrstu gljive, odaberite fungicid prema vrsti zaražene biljke (npr. sobna biljka, vrtna biljka, stablo).
🛡️ Kako spriječiti Gljive?
TLDR: Spriječite Gljive s 6 osnovnih mjera njege. Redovito praćenje je ključno za rano otkrivanje.
- ✓ Koristite otporne vrste i sorte, kao i zdravo, certificirano sjeme i sadnice.
- ✓ Osigurajte dobru drenažu tla kako biste izbjegli prekomjerno nakupljanje vlage.
- ✓ Poboljšajte cirkulaciju zraka oko biljke (npr. orezivanjem suvišnog lišća ili povećanjem razmaka između biljaka).
- ✓ Izbjegavajte dugotrajno vlaženje lišća, koje može uzrokovati npr. navodnjavanje prskanjem odozgo.
- ✓ Provodite plodored. Izbjegavajte sadnju osjetljivih kultura u zaraženo tlo.
- ✓ Dezinficirajte alat, zaražene posude za cvijeće i ruke kako biste spriječili prijenos bolesti.
🔗Srodne bolesti
Mozaični virus
Potivirusi (porodica Potyviridae, rod Potyvirus) su biljni virusi koje prvenstveno prenose lisne uši tijekom hranjenja te mehanički putem biljnog soka. Uzrokuju mozaik (svijetlo-tamne uzorke) na lišću, njihovo kovrčanje i deformacije, prosvjetljivanje žila, mjehuravost plojke, kržljavost, a kod povrća i voća također pruge i promjene boje. Kod krumpira (virus Y krumpira) mogu se pojaviti nekrotične pjege na lišću i prstenaste pjege na gomoljima, kod tikvenjača (npr. virus žutog mozaika tikvice) izražen mozaik i deformacije lišća i plodova, kod paprike pruge i pjege na plodovima, kod kupusnjača (virus mozaika postrne repe) mozaik i usporen rast, a kod šljiva šarka (pjege i deformacije plodova). Zaraza se također može prenijeti sjemenom, sadnicama, gomoljima, plemkama te putem korova domaćina. Nažalost, zaražena biljka se ne može izliječiti.
Trulež korijena (Phytophthora)
Rod Phytophthora obuhvaća biljne patogene koji se prenose tlom, slične gljivama, a koji prvenstveno napadaju drveće i drvenaste biljke. Obično se širi putem korijena biljke te dovodi do slabljenja i propadanja biljke.
Plamenjača
Pseudoperonospora je rod uzročnika takozvane plamenjače (lažne pepelnice). Riječ je o vlagoljubivim „plijesnima“ iz carstva Chromista koje napadaju uglavnom lišće. Na gornjoj strani listova pojavljuju se uglate žute pjege između žila, dok se na donjoj strani u vlažnim uvjetima stvara sivo-ljubičasta prevlaka. Listovi posmeđe, suše se i biljka slabi. Najčešće pogađa krastavce i ostale tikvenjače (tikvice, bundeve, lubenice), a kod nas i hmelj. Širi se vjetrom i kišom, a pogoduju joj dugotrajna vlaga, rosa, hladnije noći i zagušljivi staklenici.
Kromisti
Ovo su organizmi slični gljivama, ponekad nazivani i vodene plijesni. Uglavnom se prenose vodom ili tlom te uzrokuju mnoge biljne bolesti (poput plamenjače i krumpirove plijesni).
